Prema podacima Populacionog registra za akutni koronarni sindrom, od bolesti srca i krvnih sudova (kardio vaskularnih bolseti) tokom 2021. godine u Srbiji je umrlo 56.610 osoba. Bolesti srca i krvnih sudova, sa učešćem od 41,4% u svim uzrocima smrti, vodeći su uzrok umiranja u Srbiji. Zajedno, ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti, vodeći su uzroci smrtnosti u ovoj grupi oboljenja. U kardiovaskularne bolesti spadaju: reumatska bolest srca koja čini 0,2% svih smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti, hipertenzivna bolest srca čini 19,0%, ishemijske bolesti srca 15,4%, cerebrovaskularne bolesti 16,6%, a ostale bolesti srca i sistema krvotoka čine 65,4% svih smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti. Kao najteži oblik ishemijskih bolesti srca, akutni koronarni sindrom je vodeći zdravstveni problem u razvijenim zemljama sveta, a poslednjih nekoliko decenija i u zemljama u razvoju. U akutni koronarni sindrom spadaju: akutni infarkt miokarda, nestabilna angina pektoris i iznenadna srčana smrt. Akutni koronarni sindrom u Srbiji činio je 50,9% svih smrtnih ishoda od ishemijskih bolesti srca u 2021. godini. Ostale ishemijske bolesti srca činile su 49,1% smrtnosti od ishemijskih bolesti srca.